Igra je glavni alat za učenje, ne samo čovjeka nego i brojnih drugih vrsta. 5Q predškola projekt simulira nepredvidivost života s inovativnim edukacijskim kockama za igru i učenje. Ove kocke daju nasumične rezultate brojeva od 1-10, kao i svih slova abecede hrvatskog, engleskog ili nekog drugog jezika. U kombinaciji s već poznatim igrama, kao na primjer igre školice, bave se početnicama jezične, emotivne, financijske, društvene i drugih pismenosti. Cilj projekta je izgraditi svijet mašte, igre i učenja za usvajanje temeljnih kompetencija kod djece.
Voditelj i autor projekta: Dan Šercar, mr filozofije i fonetike
NOVOSTI
Naš projekt Super5Q je odobren i djelomično financiran iz Europske unije pod pokroviteljstvom Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Zbog epidemiološke situacije i sigurnosnih razloga, prvi programi će se snimati i emitirati on-line uz sudjelovanje naših profesionalnih glumaca i suradnika. Naš rad moći ćete pratiti na FB stranici Super5Q, društvenim mrežamaa Instagram, Twitter, Linkedin, You Tube.
Uz Dan planeta Zemlje, 22. travnja 2021.
Eko spot u sklopu projekta "Klasika u boci"
Splitski gudački kvartet i Borna Šercar, u koprodukciji s HOPLA produkcijom Hrvatske transpersonalne asocijacije Zagreb.
Režija Iva Srnec Hamer, direktor fotografije i montaža Goran Marušić, snimatelj Boštjan Vučak, producent Dan Šercar. Projekt je ostvaren u gradu Hvaru u Hvarskom povijesnom kazalištu, u suradnji s Gradom Hvarom, Platformom Hvar i Ministarstvom kulture RH.
Kako provesti kvalitetno vrijeme s djetetom?
Piše: Iva Murat, prvostupnica pedagogije
Većina ljudi danas živi užurbanim životom te pored posla i svakodnevnih obaveza može biti teško pronaći vrijeme za kvalitetno druženje s djecom.
Međutim to vrijeme je važno jer će ono ojačati bliskost između roditelja i djeteta te pozitivno utjecati na djetetov razvoj. Tijekom tjedna roditelji idu na posao, a dijete u vrtić ili u školu pa je potrebno kvalitetno iskoristiti ono malo zajedničkog vremena koje imaju na raspolaganju. Imajte na umu da vrijeme provedeno uz dijete nije nužno i kvalitetno provedeno vrijeme. Da bi ono bilo kvalitetno, potrebno je da sudjelujete u nekoj aktivnosti s djetetom, a ne da se bavite različitim aktivnostima u istoj prostoriji, primjerice, vi kuhate, a ono gleda crtiće. Uključite dijete u svakodnevne aktivnosti. Neka vam ono u
skladu sa svojim mogućnostima pomogne kuhati, obaviti kućanske poslove ili postaviti stol. To je jedan od načina na koje možete osigurati kvalitetno provedeno vrijeme s djetetom čak i usred napornog radnog tjedna.Osim toga, ritual odlaska na spavanje može biti kvalitetno provedeno vrijeme s djetetom. Čitajte djetetu priče za laku noć ili izmišljajte svoje priče. Osim bliskosti, ovaj mali ritual potiče razvoj mašte, koncentracije i govora kod male djece. Kad god imate vremena, igrajte se s djetetom. To može biti bilo koja igra po izboru djeteta, od simboličke do društvene igre. Odličan način za druženje s djetetom je izlet ili šetnja prirodom. Osim što ćete mu tako pružiti fizičku aktivnost i boravak na svježem zraku, dijete će se sigurno zabaviti, vidjeti nešto novo i dodatno zbližiti s vama.
Osim toga, možete provoditi vrijeme s djetetom radeći na različitim kreativnim projektima. To može biti slikanje, crtanje, modeliranje u glini ili plastelinu, izrada nakita od perlica ili bilo koja druga kreativna tehnika. Osim kvalitetno provedenog vremena na kraju ćete dobiti i vaše zajedničko malo umjetničko djelo kao uspomenu.
Ovakve su aktivnosti djeci u pravilu jako zabavne pa se slobodno upustite u njih bez bojazni od nereda. Nered ćete lako počistiti, ali uspomene ostaju.
I za kraj, najjednostavniji, najvažniji, a često zanemaren način provođenja vremena s djetetom je – običan razgovor.
Nemojte propustiti svakoga dana razgovarati s djetetom. Pitajte ga kako mu je bilo u vrtiću ili u školi, ali i kako se osjeća, što bi danas želio raditi i slično.
Kada razgovarate s djetetom uvijek mu se u potpunosti posvetite i nemojte te razgovore shvaćati kao nešto usputno. Nastojte pokazati djetetu da ga slušate i da vam je stalo do onog što govori, kao i do njegovog mišljenja. Tako ćete razviti odnos pun poštovanja i povjerenja, a dijete ćeznati da uvijek s vama može iskreno razgovarati.
Igra - najvažnija aktivnost djetinjstva
Piše: Iva Murat
Djeca se igraju od najranije dobi te kroz igru razvijaju svoje sposobnosti. Igra je najvažnija djetetova aktivnost koja doprinosi tjelesnom, socijalnom i emocionalnom razvoju. Iako se odraslim promatračima može učiniti da dijete
ponekad „samo trči naokolo“ ili „samo skuplja kamenčiće“, važno je znati da za dijete svaka igra ima smisao. Igra je aktivnost u koju se djeca upuštaju svojevoljno. Tijekom igre, djeca uglavnom nisu usmjerena na rezultat, nego nasam proces igre te su potpuno koncentrirana.
Postoji više vrsti igara koje se javljaju u različitim razvojnim fazama, a svaka od njih na svoj način pridonosi razvoju djeteta.
Prva igra koja se pojavljuje je funkcionalna igra. Ona se javlja već kod novorođenčeta, a prisutna je tijekom cijelog predškolskog perioda. To jejednostavna igra poput igre zvečkom ili igre s prstima. Kroz ovakvu igru dijete isprobava neke svoje funkcije pa je ona najčešća kod vrlo male djece koja još upoznaju svoje tijelo.
Konstruktivna igra javlja se kod djece predškolske dobi. To su igre u kojima dijete nešto stvara ili gradi, poput slaganja kocaka, slikanja, igre s plastelinom. Kod konstruktivne igre dijete je više usmjereno na rezultat svoje aktivnosti, a ovakva igra potiče kreativnost i ustrajnost.
Simbolička igra također je vrlo česta kod djece predškolske dobi, a smatra se da je najzastupljenija oko pete godine. Ovu vrstu igre možemo smatrati najboljom za cjelokupni razvoj djeteta. U simboličkoj igri dijete se igra zamišljenih situacija i preuzima neku ulogu. To je na primjer igra doktora, kuhara, učiteljice… U simboličkoj igri djeca često koriste predmete koji u igri predstavljaju nešto drugo. Primjerice, lišće kao novac, grana kao mač, kolači od pijeska. U simboličkoj igri dijete surađuje s drugom djecom što pozitivno djeluje na njegov socijalni i emocionalni razvoj. Simbolička igra najvišedjeluje na razvoj mašte i kreativnosti. Česta je pojava kod male djece da se kroz igru rješavaju nekih strahova. Na primjer, dijete koje se boji doktora, možda će se htjeti igrati doktora i „liječiti“ svoje igračke kako bi preuzelo kontrolu nad situacijom koja ga plaši.
Posljednja vrsta igre je igra s pravilima, koja postaje najzastupljenija oko šeste godine.Ovakva igra djecu uči prihvaćanju određenih pravila nastalih u dogovoru sa suigračima. Ovakva igra također pozitivno utječe na socijalni razvoj te kroz igru dijete uči i kako gubiti i kako pobjeđivati.
Je li racionalna inteligencija IQ dovoljna za uspjeh u životu?
Racionalna inteligencija uglavnom se definira kao sposobnost snalaženja u novim situacijama i kao logičko razmišljanje. Tijekom školovanja naglasak se stavlja upravo na racionalnu inteligenciju, no je li ona zaista dovoljna za uspjeh u životu? Usprkos možda uvriježenom mišljenju, odgovor na ovo pitanje je negativan.
Piše: Iva Murat
Racionalna inteligencija nam je svakako potrebna, no život je previše složen da bi nam samo ona bila dovoljna za uspjeh. Nekome tko ima visok IQ, ali primjerice loše socijalne i praktične vještine bit će teško uspjeti. Kada govorimo o uspjehu u životu ne smijemo zaboraviti da se on ne odnosi samo na poslovni uspjeh, nego i na kvalitetu odnosa s drugima i osobno zadovoljstvo.
Za uspjeh u životu puno će nam pomoći ako se dobro snalazimo u društvu, ako smo komunikativni i „znamo s ljudima“. Ove vještine pripadaju socijalnoj inteligenciji. Kako bi razvili socijalne vještine, poželjno je djecu uključitiu neku aktivnost s vršnjacima, pogotovo ako inače ne idu u vrtić.
Osim socijalne, važna je emocionalna inteligencija. Emocionalno inteligentni ljudi znaju prepoznati vlastite i tuđe emocije, izražavaju emocije na prihvatljiv način i suosjećaju s drugima.
Iako nam je empatija djelomice urođena, važno je naglasiti – ona se uči.
Praktična inteligencija obuhvaća sposobnost rješavanja problema u realnim situacijama. Ponekad djeca znaju riješiti neki problem „na papiru“, ali ne u stvarnom svijetu. Isto tako, praktična inteligencija obuhvaća komunikaciju i suradnju s drugima kako bi se riješio neki problem ili postigao cilj. Stoga vidimo da je ona povezana sa socijalnom i emocionalnom inteligencijom.
Postoji još jedan tip inteligencije, a to je umjetnička. Ona obuhvaća sposobnost stvaranja i ekspresije. Najrazvijenija je kod umjetnika i izumitelja. Ova inteligencija je uglavnom urođena, kao i kreativnost. Ono što roditelji mogu učiniti jest poticati dijete u onom području za koje ima talenta.
Odrastanje uz tehnologiju
Piše: Iva Murat
Budući da živimo u digitalnom dobu, tehnologija je sastavni dio naših života, pa je neizbježan njezin utjecaj na djecu. Dilema s kojom se vjerojatno svaki roditelj danas suočava jest kada upoznati dijete s tehnologijom i treba li mu, i koliko, ograničiti vrijeme provedeno pred ekranima.Negativni učinci tehnologije na djecu brinu roditelje i stručnjake. Neograničeno korištenje tehnologije kod male djece može usporiti kognitivni razvoj i razvoj govora. Djeca koja previše vremena provode pred ekranima manje se kreću i manje vremena provode s vršnjacima. Uz to, prisutni su mnogi neprikladni sadržaji na internetu.
Prednosti tehnologije su edukativne aplikacije i crtići pomoću kojih djeca uče slova, brojke, nove pojmove, pjesmice…
Budući da je informatička pismenost imperativ u 21. stoljeću, poželjno ju je razvijati od malih nogu.Mnoge roditelje muči pitanje kada djetetu kupiti mobitel. Većina roditelja djeci kupuje mobitel u vrijeme polaska u školu kako bi im dijete bilo dostupno tijekom dana. Važno je uvjeriti se da je vaše dijete dovoljno odgovorno kako ne bi izgubilo mobitel i kako ga ne bi koristilo tijekom nastave. Zbog toga je potrebno unaprijed postaviti jasna pravila o korištenju mobitela u školi. Primjerice, mobitel služi samo da bi vam se dijete moglo javiti ako treba ranije doći po njega.
Kod kuće je također potrebno ograničiti vrijeme pred ekranima, no imajte na umu da je važnije kontrolirati kvalitetu, nego kvantitetu vremena provedenog uz tehnologiju. Kontrolirajte što dijete gleda, čita i sluša na internetu. Tako ćete spriječiti da vaše dijete provodi vrijeme uz neprikladne sadržaje, ali i da postane žrtva potencijalnog bullyinga ili predatora.Kada ćete upoznati dijete s tehnologijom i kada ćete mu kupiti prvi mobitel, kao i koliko ćete ograničiti korištenje tehnologije individualna je stvar koja mora biti postignuta u dogovoru s djetetom. Ono što je važno jest da kontrolirate sadržaje s kojima se djeca susreću kako biste iskoristili sve prednosti tehnologije i minimizirali njezine nedostatke.
Kako pomoći djeci da se nose s neugodnim emocijama?
Piše: Iva Murat
Emocije imaju veliku važnost u našim životima, iako ih ponekad potiskujemo. Emocije možemo podijeliti na pozitivne i negativne, no važno je naglasiti kako negativne emocije nisu ujedno i loše. Sve su emocije prirodne i normalne te svaka ima svoju ulogu. Zbog toga je umjesto termina pozitivne i negativne emocije bolje koristiti termine ugodne i neugodne emocije. Mala djeca se još ne znaju u potpunosti nositi sa svojim emocijama i može im biti teško prepoznati svoje i tuđe osjećaje, što je temelj emocionalne inteligencije. Kao roditelj, možete pomoći djetetu u tome.
Nikada nemojte tražiti od djeteta da potiskuje svoje emocije. Time podcjenjujete djetetove probleme te se ono osjeća neshvaćeno.Iako je prvi impuls mnogih roditelja zaštititi dijete od neugodnih emocija, imajte na umu da je i te emocije važno iskusiti. Kada dijete proživljava neku neugodnu emociju, uvažite ju i dajte djetetu do znanja da je u redu tako se osjećati. Nemojte koristiti rečenice poput: „Nije to razlog za plakanje.“, „Ne smiješ se ljutiti.“, „Veliki dečki/curice se ne boje.“ Zatim zajedničkim dogovorom pokušajte riješiti problem. Na primjer: „Shvaćam da si tužan jer se tvoj prijatelj Marko odselio i više ne idete skupa u vrtić.
U redu je što se sada tako osjećaš. Bi li volio da sljedeći tjedan posjetimo Marka u njegovoj novoj kući?“ Važno je objasniti djetetu razliku između prihvatljivog i neprihvatljivog izražavanja osjećaja. Primjerice, neprihvatljivo je iz ljutnje razbijati stvari ili udarati druge, ali prihvatljivo je usmjeriti tu ljutnju u neku fizičku aktivnost.Imajte na umu da djeca više uče promatrajući vas, nego slušajući ono što im govorite. Ako se vi na zdrav način nosite sa svojim emocijama, i oni će to naučiti. Zato nemojte skrivati od djece kada ste tužni, ljuti ili uznemireni, nego im pokažite im kako se nosite s tim emocijama.
Kako zaštititi dječju psihu u vrijeme pandemije?
Piše: Iva Murat
U proteklih godinu dana pandemija koronavirusa promijenila je naše živote. Restriktivne mjere, lockdown, socijalna distanca, ograničenje kretanja, rad od kuće, zatvaranje škola, gubitak radnih mjesta, uz sveprisutan strah i neizvjesnost, ostavili su traga na našoj psihi. Sve ove okolnosti posebno teško padaju djeci, iako se o djeci kao o ugroženoj skupini vjerojatno najmanje govori. Fokus je na zaštiti zdravlja, posebice starijih, no što je s mentalnim zdravljem onih najmlađih?Djeci je, kao i odraslima, teško prihvatiti nagle životne promjene, posebice kad ne razumiju u potpunosti što se događa. Čak i ako ne razumiju, djeca osjećaju strah, neizvjesnost, nelagodu ili uznemirenost osoba iz svog okruženja. Djeca mogu izražavati svoje emocije na različite načine, od toga da se povuku u sebe do toga da ispoljavaju agresivno ponašanje. Zatvaranjem škola i zabranom sportskih i ostalih izvanškolskih aktivnosti, djeca gube svoju dnevnu rutinu, priliku za socijalizaciju i fizičku aktivnost.
Ograničeno druženje i interakcija s vršnjacima na djecu može ostaviti neželjene psihičke posljedice. Pitanje koje si postavljaju brojni roditelji jest kako zaštititi dječju psihu u vrijeme pandemije. Važno je djeci objasniti trenutnu situaciju na način prilagođen njihovoj dobi. Pomognite im da prihvate i na prihvatljiv način izraze svoje emocije. Pokažite im da ste i vi ponekad ljuti, tužni, bespomoćni, a zatim im pokažite kako se nosite s tim emocijama.
Objasnite djetetu da s vama uvijek može razgovarati i da se ne mora sramiti svojih osjećaja te imajte strpljenja za djetetove reakcije. Ako dijete polazi online nastavu od kuće, potrudite se svejedno uspostaviti dnevnu rutinu koja bar donekle sliči djetetovoj uobičajenoj rutini. Ako ste i vi kod kuće, pokušajte iskoristiti to vrijeme da se dodatno zbližite s djetetom. Razgovarajte, igrajte se, naučite dijete neku novu vještinu, izađite u prirodu. Nikako nemojte djetetu u potpunosti braniti interakciju s vršnjacima jer mu je ona potrebna za zdrav i normalan razvoj.
UVODNA KONFERENCIJA SUPER5Q PROJEKTA
Jučer, 23. veljače 2021. godine projekt Super5Q je imao svoju uvodnu konferenciju s članovima timova, prijateljima i suradnicima. Željka Tokić u uvodu je predstavila nositelja projekta, udrugu Hrvatska transpersonalna asocijacija. Voditelj projekta Dan Šercar predstavio je ideju programa Super5Q, te objasnio kako je zamisao bila da se dječje igraonice i predstave igraju u parkovima, na trgovima, u vrtićima i školama. Kako nam je korona poremetila planove, preorijentirali smo se na audio-vizualnu produkciju. Iva Srnec Hamer predstavila je praktičnu stranu snimanja i organizacije pričaonica, prije svega "Čarobnu božićnu kutiju". Razgovarali smo i o budućim planovima unutar projekta, a dogovorili i neke nove suradnje.Uskoro će biti novih vijesti. Puno vas pozdravlja vaš Super5Q
Još jedno zabavno snimanje za naše edukativne čitaonice. Kupili smo brutalnu novu tehniku, isprobali smo neke drugačije pozicije i spremamo se za sve zahtjevnije projekte. Hvala ekipa što me tjerate u nove izazove i što vjerujete da ih mogu isfurati od šale haha. Lijepo je učiti uz vas. Super5Q je EU projekt kojim ćemo djecu, koja tek započinju svoje obrazovanje, što bolje pripremiti na nepredvidive potrebe tržišta rada, kad završe svoje obrazovanje. Sposobnost snalaženja u nepredvidivim situacijama je inteligencija. Već danas jasno je uočljiv trend da samo "knjiško" znanje i racionalna inteligencija iQ nisu dovoljni za uspješno obavljanje radnih zadataka.
Multi-inteligencijska teorija poznaje više vrsta inteligencija, a mi smo odabrali njih pet: iQ racionalna inteligencija za smišljanje inovacija, pQ praktična inteligencija za pronalaženje praktičnih primjena inovacija, sQ socijalna inteligencija za okupljanje tima za komercijalizaciju inovacije, aQ artistička inteligencija za uspješno prezentiranje inovacije koja je postala proizvod ili usluga, te eQ emocionalna inteligencija kako bi uspješno nadvladali sve izazove na putu od inovacije do uspješnog posla. Naše drage glumice i članovi Super5Q će vam kroz edukativni video otkriti na koji način pristupiti poeziji, bilo da se pripremate za Lidrano, pišete pjesme ili vas jednostavno zanima na koji se način igrati s poezijom. Cilj pričaonica i čitaonica je razviti socijalnu i praktičnu inteligenciju kod djece, pripremiti ih na izvanredne situacije i okolnosti i imati povjerenja u njih da će napraviti pravi izbor.
Iva Srnec Hamer
VRSTE INTELIGENCIJE
Do nedavno se smatralo da postoji samo jedna, racionalna inteligencija, odnosno IQ.Razina inteligencije mjeri se različitim vrstama testova i označava brojčanim vrijednostima – IQ manja od 50 je vrlo niska inteligencija, a IQ veći od 150 označava vrlo visoku inteligenciju. Sve između toga smatra se prosječnom inteligencijom, ispod ili iznad prosjeka.Postoje definicije koje tvrde da je IQ sposobnost snalaženja u novim, nepredvidivim situacijama ili sposobnost rješavanja apstraktnih problema.No, sveukupnost inteligencija obuhvaća puno više od jednostavne matematičke sposobnosti IQ, a na nama je da te različite inteligencije potaknemo kod djece i napravimo dobar temelj da se razviju u cjelovite odrasle osobnosti.
Udruga HTA (Hrvatska transpersonalna asocijacija) pomoći će djeci uspješnije savladavati izazove budućnosti. I sadašnjost je izazovna! Sposobnost snalaženja u neuobičajenim, nepredvidivim, novim situacijama temeljna je odlika inteligencije. Epidemiološke okolnosti jasno nam ukazuju da nije dovoljno znati se snaći (IQ – racionalna inteligencija), nego i pronaći kreativan emocionalni odgovor (EQ – emocionalna inteligencija). Uz to imati i vještine promijeniti ono što znaš (PQ) praktična inteligencija). U situacijama, kao što je pandemija, koje utječu ne samo na pojedince, nego i na pojedine zajednice, cijele države, pa i svijet, potrebne su nam razvijene vještine društvenog organiziranja i interakcije (SQ – socijalna inteligencija). Da bi sve to mogli iskomunicirati i izdržati potrebno je imati sposobnost izražavanja onoga što nam se događa (AQ – umjetnička inteligencija). Oni koji danas kreću u školu, mogu biti sigurni da će najmanje 50% poslova koji postoje danas, nestati dok oni završe obrazovanje. Ono što ih može pripremiti za buduće tržište rada, jest inteligencija da se snalaze u nepredvidivim, novim okolnostima i situacijama.
Ovo je najpoznatija vrsta inteligencije i povezana je s razumom, logičnim razmišljanjem i zaključivanjem i rješavanjem problema. Prema brzini razmišljanja i snalaženja u nepoznatim situacijama određuje se koliki nam je IQ. Način na koji se to određuje su testovi za mjerenje racionalne inteligencije. Skala inteligencije mjeri se brojčanim oznakama koje određuju gdje se nalazite u odnosu na druge. To u praksi izgleda ovako:·
Vrlo visoka inteligencija (IQ je iznad 150)·
Visoka inteligencija (IQ od 130 do 150)·
Iznad prosječna inteligencija (IQ od 110 do 130)·
Normalno razvijena inteligencija (IQ od 90 do 110)·
Ispod prosječna inteligencija (IQ od 70 do 90)·
Niska inteligencija (IQ od 50 do 70)·
Vrlo Niska inteligencija (IQ manji od 50).
Statistike pokazuju da se najveći broj ljudi, otprilike 65-70% nalazi na sredini ove ljestvice. Psiholozi tvrde da su IQ testovi znanstveno vrlo točni, no oni ne mjere kreativnost, emotivnost, osobnost i neke druge posebnosti svakog pojedinca. Kad je otkriveno da postoje i druge vrste inteligencije, bilo je lakše donositi zaključke o kvalitetama i karakteristikama određene osobe. Tako se, naprimjer zna dogoditi da osoba ima vrlo visoku inteligenciju (IQ), ali srednju ili nisku emotivnu (EQ) ili socijalnu inteligenciju (PQ). U ovakvom se slučaju ljudi teže snalaze u odnosima s drugim ljudima i općenito u životu, bez obzira na pamet i visoki IQ.
Nakon što su prepoznate još neke vrste inteligencija, prije svega emotivna, znanstvenici u zaključili da nam je uz IQ vrlo bitna i emotivna jer pomaže u razvijanju dobrih i kvalitetnih odnosa u vrtiću, školi, obitelji, a kasnije i na poslu. Osobe s dobro razvijenom emocionalnom inteligencijom bolje će razumjeti druge ljude, znat će prepoznati svoje, ali i tuđe emocije, biti empatičniji i u konačnici, uspješniji u obiteljskom, društvenom i poslovnom životu. Emocionalno inteligentni ljudi su otvoreni, komunikativni, fleksibilni. Ova inteligencija je izuzetno važna za stvaranje veza među ljudima i ako je niska, osobe će se osjećati izolirano, neshvaćeno, neprihvaćeno u društvu i u konačnici, često i neuspješno.
Izuzetno je važno da se emocionalna inteligencija razvija od malih nogu, da se dječjim emocijama pristupa ozbiljno ako su uplašeni, tužni ili ljuti, da se poštuju njihovi osjećaji i pokušava pomoći postavljajući pitanja o razlogu problema. To će djetetu najprije dati osjećaj važnosti i mogućnost da shvati kako se osjeća, a potom i da objasni mami, tati ili teti u vrtiću. Djeca koja odrastaju u pozitivnom obiteljskom okruženju i čije se mišljenje i emocije uvažavaju vjerojatno će izrasti u samostalnu, samouvjerenu i sretnu ličnost.
Ova vrsta inteligencije obuhvaća sposobnost rješavanja svakodnevnih zadataka i problema u realnom svijetu. Praktičnu inteligenciju imaju ljudi koji se lako snalaze u svim životnim situacijama, znaju procijeniti što se oko njih događa i reagirati u pravom trenutku na pravi način. Mogli bismo reći da prave vođe koji uz snažnu osobnost trebaju imati i praktičnu inteligenciju kako bi znali motivirati i voditi ljude. U ljude s visoko razvijenom praktičnom inteligencijom svakako spadaju manageri, ravnatelji, treneri i svi koji imaju sposobnost povesti ljude i motivirati ih da idu u smjeru koji su oni planirali za njih. Takvi su ljudi vrlo spretni i imaju sposobnost uvjeravanja, da dobro procijenite situaciju i dobiju ono što žele, čak i po cijeni da malo „zaobilaze pravila“ i „rastegnu istinu“. Praktična inteligencija je nešto što se uči, pa i od malih nogu, a naravno, sve kreće od odgoja u kući, vrtiću i školi. Djeca se od malena uče vještini snalaženja u grupi, komunikaciji, dogovaraju se i djeluju zajedno. Primjećeno je da su djeca koja su u djetinjstvu imala bolju komunikaciju s roditeljima i veću potporu, sigurnija i snalažljivija, bez obzira u kakvoj se situaciji u kasnijem životu nađu.
Ova vrsta inteligencije odnosi se na način kako komuniciramo s okolinom, koliko se dobro snalazimo u interakciji s drugima i kako se snalazimo u društvu općenito. Mogli bismo reći da je to inteligencija koja se prepoznaje kad smo u interakciji s drugim ljudima i predstavlja jednu od važnih ljudskih vještina. Svaka je osoba drukčija, ima različite karakteristike, poglede na život, mišljenje i stil života, a ljudi s razvijenom socijalnom inteligencijom mogu se uklopiti u bilo koje društvo i prihvatiti različite vrste osoba. Socijalna inteligencija razvija se tijekom cijelog odrastanja, a utjecaji iz okoline (roditelji, prijatelji, rođaci, učitelji) stvaraju sliku o načinu komunikacije i mogu biti pozitivan ili negativan primjer i utjecaj na dijete. Ako je dijete naviklo da u kući razgovaraju o svemu, da se poštuju i dogovaraju, bit će jako neugodno iznenađeno ako dođe na igru kod prijatelja, a njegovi roditelji viču jedno na drugo. Na žalost, u nekim je obiteljima to uobičajen način komunikacije. No, čak i u slučajevima kad djeca odrastaju u lošim okolnostima, ovu vrstu inteligencije mogu nadoknaditi u kasnijem dobu jer se socijalna inteligencija može uvježbati. Postoje različite vrste radionica i tečajeva gdje se vježba komunikacija uz direktan rad s drugim ljudima.
Pod ovim pojmom obično se smatra sposobnost stvaranja novih, unikatnih i jedinstvenih djela, bez obzira radi li se o glazbi, slikarstvu, književnosti ili nekoj drugoj kreativnoj umjetnosti. Po svemu sudeći, racionalnu inteligenciju IQ nasljeđujemo, socijalnoj inteligenciji SQ se učimo od malih nogu, praktična PQ jednim dijelom obuhvaća karakter osobe, drugim naučeno ponašanje, a emotivna i umjetnička inteligencija nešto što nosimo u nama kao talent. Umjetnička, stvaralačka inteligencija krasi ljude slobodnog duha, otvorene i pozitivne za nove ideje i sposobne stvoriti nešto novo. Neki tvrde da je stvaranje novih djela, pri tome misleći na patente i izume, povezano s racionalnom inteligencijom, ali nije dokazana direktna povezanost visoke racionalne inteligencije IQ i umjetničke inteligencije AQ. Dapače, neki znanstvenici vjeruju da previsok IQ može biti smetnja stvaranju umjetničkih djela i kreativnosti u cjelini.Inače su djeca nevjerojatno kreativna, zaigrana, sposobna stvarati nove, čudesne svjetove, igre i priče. Pri tome ih u ranom djetinjstvu treba samo poticati i ohrabriti da se izraze na način koji je njima najbliži i najdraži. Netko može biti slab u likovnom izričaju, ali izuzetno talentiran za glazbu i obrnuto. Neka su djeca talentirana za igre s različitim vrstama kockica (naprimjer Lego) gdje oni mogu stvoriti svoje vlastite kreacije. Na nama odraslima je samo da ih ohrabrujemo i ne sputavamo u tome.
SOCIALLY ENTREPRENEURIAL TEAM
DAN ŠERCAR
Voditelj tima, mr. filozofije i fonetike, predsjednik HTA, autor i idejni začetnik projekta Super5Q
ŽELJKA TOKIĆ
Web marketing, urednica Super5Q portala, stručnjakinja za internet marketing, spisateljica, potpredsjednica HTA
IVICA MARTINKO
Organizator, voditelj društvenog poduzetništva, dipl. oec
GORAN ZORIĆ
Web developer i grafički dizajner, stručnjak za marketing, SEO, Google Adwords, društvene mreže
O NAMA
Udruga Hrvatska transpersonalna asocijacija ostvaruje ravnotežu društvenih, okolišnih i ekonomskih ciljeva poslovanja. Društvene ciljeve HTA udruga ostvaruje kroz aktivnosti koje jačanju pozitivan odnosa premasamom sebi i poboljšavaju kvalitetu života korisnika. Programi/aktivnosti kao što su upravljanje i smanjivanje stresa suvremenog načina života, očuvanje tradicijskih pristupa zdravoj prehrani, jačanje samopouzdanja, emotivne uravnoteženosti, suočavanje s vlastitim strahovima i slabostima, kreativnom izražavanju, razvijanju talenata, bavljenje umjetnošću. Okolišne ciljeve HTA ostvaruje kroz programe koje promiču zdravu prehranu, organski uzgojenu hranu, odgovoran odnos prema okolišu, razvijanje svijesti da zdravlje okoliša je preduvjet vlastitog zdravlja, recikliranje, te pronalaženje i čuvanje tradicijskih vrijednosti koji potiču očuvanje okoliša. HTA je, od osnivanja 1994., nastavila djelovanje “Društva za cjeloviti razvoj čovjeka”,osnovanog 1982. U Zagrebu.
Razlozi “transformacije” da, uz pomoć EUROTAS-a, Europske transpersonalne asocijacije, što bolje prevladamo izazove tranzicije, što nam je, u našim skromnim uvjetima i uspjelo. Ekonomski ciljevi HTA udruzi nikad nisu bili na prvom mjestu. Voditelji sekcija su volontirali. Sudjelovanje članova u programima, kupnjom naših proizvoda podržavali su ostvarenje ciljeva. Od osnutka, dakle 25 godina, udruga posluje pozitivno i nema nikakvih dubioza. Ovim projektom bi htjeli podići naše proširiti i ojačati djelovanje HTA kao društvenog poduzetnika, posebno u onom djelu koji se bavi inovativnom pristupu u obrazovanju djece i mladih, uz pomoć igre i umjetnosti pomoći razvoju svih njihovih talenata i sposobnosti što više, od samog početka školovanja razvijati zdrave navike i način života. Pri obavljanju gospodarske djelatnosti HTA i umjetnička produkcija, uvijek vodimo brigu o što povoljnijem utjecaju na okoliš, koristimo reciklirajuće materijale, recikliramo, koristimo odbačene stvari i dajemo im novu svrhu. Cjelokupno naše djelovanje usmjereno je na poboljšanje kvalitete života pojedinca – kao i zajednice u cjelini.
Hrvatska transpersonalna asocijacija (HTA), članica Europske transpersonalne asocijacije
Zagreb, Pavla Hatza 27
Predsjednik udruge i autor projekta: Dan Šercar, mr. filozofije i fonetike
Telefon: 098/47 99 27
E-mail: dan.sercar@gmail.com
Sva prava pridržana! Copyright HTA 2020.
